Opcije pristupačnosti Pristupačnost

Destination Management Challenges in Times of Crises: Adaptation and Recovery Strategies

Voditeljica znanstvenog projekta i članovi projektnog tima

  1. izv. prof. dr. sc. Tea Golja
  2. izv. prof. dr. sc. Morena Paulišić, vanjski član tima, Fakultet ekonomije i turizam „Dr.Mijo Mirković“, Pula
  3. doc. dr. sc. Tina Šegota, Greenwich University, London, Ujedinjeno Kraljevstvo
  4. Sanja Dolenec, mag. oec.
  5. Klara Tuličić, studentica diplomskog studija Kultura i turizam, FITIKS

Znanstveno područje:

  • Društvene znanosti

Znanstveno polje:

  • Ekonomija

Znanstvena grana:

  • Organizacija i menadžment

Ključne riječi:

  • Destinacijski menadžment, krizni menadžment, COVID-19, novi turizam, transformacije

 

Sažetak

Virus SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2) koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19 ("coronavirus disease") otkriven je u Kini krajem 2019. godine. Vrlo se brzo proširio europskim tlom, ali i ostatkom svijeta i snažno utjecao na gospodarstvo i društvo. Neki od najsnažnije pogođenih sektora zasigurno su kulturne i kreativne industrije, prijevoz i turizam.  Turizam je, može se reći, prekonoćno prešao u eru ubrzane prilagodljivosti novim uvjetima i tzv. „novom normalnom“. Zatvaranje granica odnosno potpuni lockdown, restart faza, ponovno otvaranje turističkih destinacija i poslovanje u izmijenjenim uvjetima, ponovno zatvaranje destinacija sve su to faze kroz koje prolaze destinacije diljem svijeta dok paralelno negativne posljedice osjećaju gospodarstva i društvo. OECD (2020) procjenjuje da će pad turističke aktivnosti iznositi nekih 70%, ovisno o trajanju zdravstvene krize i brzini oporavka, dok UNWTO (2020) predviđa i pad od golemih 80%. Sve navedeno snažno utječe na rad i djelovanje destinacijskih menadžment organizacija (DMO). Zbog toga je nužno analizirati strategije prilagodbe i oporavka koje primjenjuju destinacijske menadžment organizacije u krizi.

Primarno je potrebno doći do spoznaje o zadovoljstvu menadžera DMO-a poduzetim aktivnostima u trima fazama korona-krize (lockdown, restart, planiranje budućeg razvoja) kao i budućim aktivnostima i planovima. Buduće aktivnosti ključne su kako bi se odredilo kolika će se važnost pridati novim trendovima u turizmu, organizaciji novog načina prihvata gostiju i pružanja usluga gostima u destinaciji. Tu posebno do izražaja dolazi digitalna transformacija i iskorištavanje prednosti informacijsko komunikacijskih tehnologija u pružanju usluga u turizmu, ali u svim fazama – od sanjarenja, preko putovanja, do boravka u destinaciji, povratka iz destinacije i ostavljanja utisaka po povratku. Uz digitalnu tehnologiju bit će bitno osigurati primjerenu razinu zaštite zdravlja i brige o sigurnosti gostiju u samoj destinaciji. Upravo su to čimbenici koji će u budućnosti silno razlikovati uspješne od manje uspješnih turističkih destinacija, a na destinacijskom menadžmentu je da upoznavanjem, edukacijom i vlastitim djelovanjem kroz razvoj proizvoda usmjerava razvoj turizma u destinaciji. Važno je doći do spoznaje jesu li destinacijske menadžment organizacije spremne preuzeti potpuno novu ulogu u kojoj će ključno biti osigurati tranziciju i surađivati s interesnim dionicima, odnosno (ko)kreatorima turističkog doživljaja (lanac vrijednosti u turizmu).