Znanstveni rad projekta CoDiDA predstavljen na međunarodnoj konferenciji CECIIS 2026

Diseminacijske aktivnosti | CECIIS 2026 | Varaždin, Hrvatska | 16. – 18. rujna 2026.
Rezultati istraživanja provedenog u okviru znanstveno-istraživačkog projekta Izazovi
odlučivanja u digitalnom dobu (CoDiDA) predstavljeni su na 37. međunarodnoj konferenciji
Central European Conference on Information and Intelligent Systems (CECIIS 2026),
održanoj od 16. do 18. rujna 2026. u Varaždinu u organizaciji Fakulteta organizacije i
informatike Sveučilišta u Zagrebu. Središnja tema ovogodišnje konferencije bila je „The Next
Wave of Intelligent Systems“, s posebnim naglaskom na razvoj i primjenu inteligentnih
sustava, generativnu umjetnu inteligenciju te promjene koje nove tehnologije donose
organizacijama i društvu.

Na konferenciji je u okviru sekcije Intelligent Systems predstavljen rad „From Artificial
Intelligence as Automation to Generative AI as a Work Tool: A Text Network Analysis of
Public Discourse Before and After ChatGPT“, autora Katarine Kostelić, Cristine Fleșeriu i
Vlada Bocăneța.

Rad istražuje kako se promijenio javni diskurs o umjetnoj inteligenciji i radu nakon pojave
ChatGPT-a. Primjenom analize tekstualnih mreža na 200 članaka objavljenih na platformi The
Conversation uspoređene su teme i povezanost pojmova prije i nakon javnog predstavljanja
ChatGPT-a. The Conversation objavljuje istraživački utemeljene članke znanstvenika i
stručnjaka namijenjene široj publici, čime se oblikuje koje znanstvene spoznaje ulaze u širi
javni diskurs, ali i način na koji se o novim tehnologijama stvaraju očekivanja, zabrinutosti i
percepcije. Rezultati pokazuju pomak od ranijih rasprava usmjerenih prvenstveno na
automatizaciju, radna mjesta i mogućnost zamjene ljudskog rada prema raznovrsnijem
razumijevanju generativne umjetne inteligencije kao praktičnog alata za rad i učenje. U
novijem diskursu o umjetnoj inteligenciji uočava se diverzifikacije, pri čemu se UI povezuje s
obrazovanjem, pisanjem i istraživanjem, produktivnošću, poslovnim procesima,
organizacijskim usvajanjem tehnologije, autorskim pravima i upravljanjem umjetnom
inteligencijom. Analiza pritom pokazuje da javni diskurs nije jednoznačno optimističan ni
negativan, već se dojam razlikuje ovisno o području i načinu primjene umjetne inteligencije.